Povijest

Tradicija visokoga školstva u Osijeku seže u 18. stoljeće kada franjevački red osniva učilišta Studium Philosophicum Essekini (1707. – 1780.) i Studium Theologicum Essekini (1724. – 1783.). Na tim je korijenima utemeljen i Filozofski fakultet u Osijeku.
Povijest Filozofskoga fakulteta u Osijeku obilježila su tri značajna događaja: osnutak Pedagoške akademije 1961./1962. godine, zatim prerastanje Akademije u Pedagoški fakultet 1977./78. godine i prerastanje Pedagoškoga fakulteta u Filozofski fakultet 2003./2004. godine.
Na prvoj su ustanovi za obrazovanje nastavnika za predmetnu i razrednu nastavu u ovom dijelu Hrvatske, Pedagoškoj akademiji, u njezinu šesnaestogodišnjem razdoblju postojanja diplomirala 3963 studenta koji su studirali hrvatski jezik, geografiju, historiju, engleski jezik, matematiku, fiziku, biologiju i kemiju.
Pedagoški je fakultet tijekom svojega djelovanja izrastao u znanstveno-nastavnu ustanovu s 9 diplomskih studija humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti te umjetničkoga područja.
U vrijeme Domovinskoga rata stradala je zgrada Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a brojni su se studenti i profesori aktivno uključili u obranu. Unatoč velikim poteškoćama, nastava se ipak održavala.*
Posljednje su desetljeće obilježile različite promjene u okviru Filozofskoga/Pedagoškoga fakulteta. Najprije su se iz sastava Pedagoškoga fakulteta izdvojili Učiteljski studij i Studij predškolskoga odgoja (1997.), a zatim se postupno izdvajaju studiji matematike, fizike, biologije i kemije, koji postaju samostalne ustrojbene jedinice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
U posljednjih su deset godina ustrojeni novi studiji: Povijest (1996./1997.), Knjižničarstvo (1998./1999.), Pedagogija (2003./2004.), Psihologija (2003./2004.), Filozofija (2004./2005.), Mađarski jezik i književnost (2007./2008.) i Informatologija (2005./2006.).
Danas se na Filozofskom fakultetu u Osijeku mogu studirati jednopredmetni studiji: Hrvatski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost, Informatologija i Psihologija te dvopredmetni studiji: Hrvatski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost, Engleski jezik i književnost, Mađarski jezik i književnost, Povijest, Pedagogija i Filozofija. Ukupno je ustrojeno 11 sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija. Ustrojena su i dva poslijediplomska doktorska studija: Književnost i kulturni identitet i Jezikoslovlje. Navedeni se studiji izvode pri odsjecima, katedrama i studijima na kojima u ovom trenutku rade 133 nastavnika: 14 redovitih profesora, 15 izvanrednih profesora, 22 docenta, 5 viših predavača, 2 predavača, 4 viša lektora, 2 lektora, 10 viših asistenata, 47 asistenata i 12 znanstvenih novaka.
Različitost i raznovrsnost studijskih programa bogatstvo je i komparativna prednost na kojima je utemeljen Filozofski fakultet u Osijeku.





__________________________________________________________________
*Od početka Domovinskoga rata pa sve do 31. ožujka 1992. godine Pedagoški su fakultet napustila 52 profesora u znanstveno-nastavnom zvanju. Za vrijeme napada stradala je fakultetska zgrada, knjižnica, knjige, namještaj. Četvero je studenata poginulo:
Željko Kuprešaković, student II. godine Razredne nastave, rođen 14. ožujka 1969. u Vinkovcima, poginuo 8. studenoga 1991. u Vinkovcima.
Blaženka Mak, studentica I. godine Hrvatskoga jezika i književnosti, rođena 11. listopada 1972. u Čepinu, poginula 1992. u Čepinu.
Dario Međimurec, student II. godine Glazbene kulture i član Akademskog pjevačkog zbora Pedagoškog fakulteta, rođen 27. siječnja 1970. u Osijeku, poginuo 13. travnja 1992. u Osijeku.
Jeanna Kurtović, studentica I. godine Biologije i kemije, rođena 3. prosinca 1972. u Splitu, poginula 1991.
ffos © 2011 | dizajn loga Tvrtko Gregurić