Povijest

Filozofski fakultet Osijek
Odsjek / Katedra studija POVIJESTI

Sadržaj

 

O STUDIJU POVIJESTI

STUDIJ POVIJESTI NA OSJEČKOM FILOZOFSKOM FAKULTETU

    Do osnivanja studija povijesti na razini visokog obrazovanja u Osijeku, najveći broj povjesničara iz Slavonije se školovao na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Novom Sadu, Beogradu i Sarajevu. U 19. i 20. stoljeću studenti povijesti iz Slavonije studirali su uglavnom na stranim sveučilištima: u Pečuhu, Gracu, Beču, Budimu, Trnavi i Pragu... Među najvećim hrvatskim povjesničarima uopće, bijahu oni koji su rođeni u Slavoniji, kao Ferdo Šišić, Vjekoslav Klaić, Josip Horvat, Josip Bösendorfer i drugi.

Studij povijesti u sklopu nekadašnje Pedagoške akademije Osijek kao dvopredmetni studij sa zemljopisom, djelovao je kao dvogodišnji studij od 1961. godine. Pored Pedagoške akademije u Osijeku, djelovale su još dvije Pedagoške akademije u Slavoniji, u Slavonskom Brodu i Pakracu, a na kojima su se obrazovali nastavnici povijesti u dvopredmetnom studiju.

Kada je 1977. osnovan Pedagoški fakultet u Osijeku, ugašen je studij povijesti, ali ubrzo nakon toga organiziran je na kraće vremensko razdoblje izvanredni studij povijesti na kojem su predavali uglavnom predavači sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ukazanom potrebom, a naporom Sveučilišta u Osijeku, Pedagoškog fakulteta Osijek, slavonskih županija, gradova, općina i ostalih društveno-političkih faktora, upisana je prva generacija četverogodišnjeg studija povijesti na Pedagoškom fakultetu Osijek 1996. godine.  Prvi profesor na Katedri za povijest i voditelj dvopredmetnog Studija povijesti bio je izv.prof.dr.Ivan Balta, koji je do tada bio nadzornik-savjetnik za povijest Zavoda za školstvo Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske.

Drugi glavni predmet Studiju povijesti bili su: Hrvatski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost, Engleski jezik i književnost i Pedagogija.

    Studij povijesti kao dvopredmetni studij na Filozofskom fakultetu Osijek višestruko je opravdan. Tijekom posljednjih godina iskazivala se potreba za ustrojavanjem četverogodišnjeg studija povijesti na području Istočne Hrvatske a zbog poboljšanja kadrovske situacije, jer se osjećao izrazit manjak takvog profila stručnjaka, kako u školama, tako i u drugim ustanovama i institucijama.

Studij povijesti vezan je od 1998. do 2004. i za Učiteljski studij s pojačanim predmetom Povijesti na Visokoj učiteljskoj školi Osijek i njezinom odjeljenju u Slavonskom Brodu, gdje su upisane dvije generacije studenata.

Program sveučilišnog dvopredmetnog četverogodišnjeg Studija povijesti, usmjeren je k postizanju dvaju ciljeva. Prije svega, da studenti usvoje nova jezična znanja i spoznaje, da usvoje opće vrijednosti svjetske i hrvatske kulture i uljudbe te shvate njihov povijesni razvoj. Studij povijesti nudi polaznicima, bez obzira na mogućnost zapošljavanja, obavijest općeg tipa na  temelju najznačajnijih vidova prinosa hrvatske kulture općeeuropskoj i svjetskoj kulturi. Studij je sveučilišni studij humanističkog tipa s jezikoslovnom i povijesnom specijalizacijom, s poučavanjem jezika i povijesti u osnovnim i srednjim školama, prevoditeljskom i lektorskom djelatnošću te radom odnosa s javnošću, radom u muzejima, arhivima, bibliotekama, zavodima, institutima i td.

Za potrebe studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku na raspolaganju su brojne institucije i ustanove; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera sa svojim fakultetima, Studij Teologije u Đakovu, osnovne i srednje škole, muzeji (Muzej Slavonije u Osijeku, u Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Požegi, Đakovu, Virovitici...), arhivi (Državni arhivi u Osijeku i Slavonskom Brodu), ispostave HAZU (Zavodi za znanstveni rad HAZU u Osijeku), Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku, knjižnice (u Osijeku, Slavonskom Brodu, Đakovu, Požegi, Novoj Gradiški, Županji, Virovitici...), crkveni samostani (u Osijeku, Slavonskom Brodu, Požegi, Virovitici, Našicama, Cerniku...), biskupije (u Đakovu i Požegi), te druge institucije i ustanove.

Do sada je Katedra za povijest Filozofskog fakulteta Osijek uspostavila kadrovsku suradnju sa Filozofskim fakultetom u Zadru (sada Sveučilište u Zadru, Odsjek za povijest), Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Hrvatskim studijima u Zagrebu, Teologijom u Đakovu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskim institutom za povijest u Zagrebu, Državnim arhivom u Osijeku, Muzejom Slavonije u Osijeku i drugim ustanovama. Povremena je kadrovska suradnja Katedre za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku bila sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Pečuhu, Filozofskim fakultetom Univerziteta u Tuzli, Filozofskim fakultetom Univerziteta u Regensburgu.

Poučavanje povijesti i obrazovanje povjesničara u Slavoniji, odnosno Istočnoj Hrvatskoj, potreba je koju treba postaviti na temelje konkretne građe, imajući u vidu isprepletenost opće, nacionalne i zavičajne povijesti. Arhivski i povijesni izvori i historiografija, velikim su dijelom nepoznati i neobrađeni te su time nepresušno vrelo istraživanja i nadopunjavanja spoznaja o vlastitoj prošlosti.

Cilj studija povijesti je osposobljavanje studenata za istraživanje povijesti s težištem na metodologiji povijesnih istraživanja te obrazovanje nastavnika za prenošenje znanja o povijesti na nove naraštaje.

Svijest o sadašnjoj i budućoj utemeljenosti Studija povijesti neprijeporna je činjenica koja ima smisao i spoznaju u znanstvenim, obrazovnim i kulturnim potrebama Hrvatske, a napose Istočne Hrvatske.

Program studija povijesti na Katedri za povijest usporediv je po svojoj strukturi s većinom studija povijesti na europskim sveučilištima, ali se po svom sadržaju, zbog nacionalnog značaja, ne može uspoređivati s drugim studijima u inozemstvu.

Studij povijesti kao četverogodišnji dvopredmetni studij, obrazuje buduće  profesore povijesti  -nastavne djelatnosti,  (u perspektivi)  i diplomirane povjesničare –znanstvene djelatnosti.

    Studij povijesti, tj. Katedra za povijest Filozofskog fakulteta Osijek postoji od 1996. godine, kada su se upisali prvi studenti povijesti dvopredmetnog studija; Povijest-Njemački jezik i književnost, Povijest-Hrvatski jezik i književnost i Povijest-Engleski jezik i književnost. Od 2003./2004. upisivani su studenti i na dvopredmetni studij Povijest-Pedagogija, a od 2004./2005. i studij Povijest-Filozofija i Povijest-Knjižničarstvo.

Prve studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   1996./1997.g.  :   21 student

Druge studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   1997./1998.g.  :   42 studenta

Treće  studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   1998./1999.g.  :   44 studenta

Četvrte studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   1999./2000.g.  :   40 studenata

Pete  studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   2000./2001.g.  :   41 student

Šeste studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   2001./2002.g.   :   40 studenata

Sedme studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   2002./2003.g.  :   42 studenta

Osme studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   2003./2004.g.  :   45 studenata

Devete studijske godine upisano je na navedene dvopredmetne studije:   2004./2005.g.  :   45 studenata

    Od 2003./2004. na Filozofskom fakultetu Osijek otvorena je mogućnost upisa još 40 studenata studija povijesti u kombinaciji s drugim predmetom (Engleski jezik i književnost i Njemački jezik i književnost) na dislociranom studiju u Vinkovcima.

    Studij povijesti od 1961. g. do 1976. godine redovno se realizirao kao dvopredmetni studij povijesti (i geografije) kao dvogodišnji studij na Pedagoškoj akademiji Osijek, uglavnom  za potrebe škola.

    Studij povijesti od 1979. g. do 1987. godine  izvanredno se realizirao  kao dopunski studij povijesti na Pedagoškom fakultetu Osijek, za studente koji su trebali realizirati četverogodišnji studij povijesti (a imali su dvogodišnji studij povijesti). Četverogodišnji dopunski studij povijesti izvanredno je realizirala Katedra za povijest (Odsjek za povijest)  Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

    Studij povijesti se, uz višegodišnje neuspješne pokušaje, ponovno organizira kao redovni četverogodišnji dvopredmetni studij povijesti od studijske godine 1996./1997. na Pedagoškom (sada Filozofskoim) fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossamyera u Osijeku. Od 2004./2005. studijske godine moguće su sve slobodne kombinacije sa svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom fakultetu u Osijeku (npr. studij Povijeti i: Hrvatski jezik i književnost, Pedagogija, Filozofija, Knjižničarstvo, Njemački jezik i književnost, Engleski jezik i književnost...). Sadašnji stalno zaposleni djelatnici na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta Osijek su: izv.prof.dr.sc.Ivan Balta, prof.dr.sc.Pavo Živković, doc.dr.sc.Miroslav Akmadža, Dubravka Božić-Bogović,asistent, te vanjski suradnici: dr.sc.Damir Matanović,asistent, prof.dr.sc.Zef Mirdita, dr.sc.Jasna Šimić,viši asist., doc.dr.sc.Stjepan Sršan, izv.prof.dr.sc.Azem Kožar, prof.dr.sc.Stijepo Obad, doc.dr.Andrija Zdravčević, prof.dr.sc.Srećko Jelinić, dr.sc.Ivana Iskra Janošić,v.muz.savj., mr.sc.Zlatko Đukić, te mladi znan.nov. i suradnici: Tanja Janković, Ivana Jakić, Denis Pavić…

ZNANSTVENA I NASTAVNA PODRUČJA, CILJ STUDIJA POVIJESTI, OPIS ZVANJA I STRUČNI NAZIV, NOSITELJ STUDIJA POVIJESTI

Znanstvena i nastavna područja

Na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku studira se: Stara povijest, Hrvatska povijest, Povijest srednje i jugoistočne Europe i Svjetska povijest s Pomoćnim povijesnim znanostima.

Središnje mjesto u studiju ima Hrvatska i Svjetska povijest. Studij je usmjeren europski, no uz jasno određen prostor za svjetsku povijest, osobito za različite fenomene povijesti trećeg svijeta.

Nastava se temelji na izbornoj građi, na rezultatima historiografskih istraživanja i na doprinosima drugih znanosti.

Cilj studija

Cilj je studija postići povijesno razumijevanje odnosa između čovjeka i njegove životne sredine, odnosno između ljudske zajednice i prostora gdje ona živi; razviti kritičko, povijesno-znanstveno mišljenje o povijesnim problemima i pitanjima, te interdisciplinarno razumijevanje povijesnih problema i pitanja; steći umijeće prijenosa spoznaja o povijesnoj baštini putem suvremenih obrazovnih i medijskih sredstava; pružiti studentima sposobnost samostalnog unapređivanja i produbljivanja studijski stečenih povijesnih znanja, sposobnost samostalnog istraživačkog rada, kao i umijeće stručnog i znanstvenog pisanja.

Opis zvanja i stručni naziv

Studijem povijesti može se steći stručni naziv profesora povijesti i ovisno odabranom smjeru studija drugog glavnog predmeta: Engleskog jezika i književnosti, Njemačkog jezika i književnosti, Pedagogije, Knjižničarstva, Filozofije i Hrvatskog jezika i književnosti. Profesor povijesti kvalificiran je predavati povijest u osnovnim školama i svim vrstama srednjih škola (učitelj povijesti; nastavnik povijesti).

-profesor Povijesti i Hrvatskog jezika i književnosti

-profesor Povijesti i Njemačkog jezika i književnosti

-profesor Povijesti i Engleskog jezika i književnosti

-profesor Povijesti i Pedagogije

-profesor Povijesti i Knjižničarstva

-profesor Povijesti i Filozofije

Nositelj studija

Nositelj studija je Filozofski fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku. Studij je sveučilišni dodiplomski. Studij traje četiri godine.

-voditelj Studija povijesti i predsjednik Katedre za povijest je izv.prof..dr.sc.Ivan Balta

[Sadržaj]

 

UPIS NA STUDIJ POVIJESTI

Uvjeti upisa na Studij povijesti

Studij mogu upisati kandidati sa završenom  gimnazijom, koji polože razredbeni ispit, odnosno pristupnici koji završe drugu četverogodišnju srednju školu i polože razredbeni ispit.

Uvjeti upisa na studij povijesti su:

-  opći uspjeh u srednjem školovanju, vrednovan prema zakonskim, sveučilišnim i fakultetskim propisima

-  uspjeh iz tri relevantna predmeta:

a) povijesti

b) hrvatskog jezika

c) zemljopisa

- znanje povijesti u opsegu programa osnovnih škola i općih gimnazija koji su na snazi u vrijeme upisa prema odredbi Ministarstva kulture i prosvjete, te obvezatne literature navedene u uputama za razredbeni postupak. Znanje kandidata vrednuje se prije upisa razredbenim postupkom.

......................................................................................................................................................

Do 2003/2004.godine u prijavi za upis su traženi slijedeći podaci, a pismeni dio ispita za Povijest se odvijao posebno, a od 2004./2005. razredbeni ispit se za sve dvopredmetne studije na Filozofskom fakultetu Osijek (tako i za Povijest) realizira na jedinstvenom i zajedničkim ispitnim pitanjima, prema kojem se (uz temeljne podatke uspjeha u školama, razredima i pojedinim predmetima) radi jedinstvena razredbena lista.

 

Zapisnik o razredbenom ispitu sadržavao je temeljne podatke:

 

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

PEDAGOŠKI FAKULTET

POVIJEST

                                           ZAPISNIK

                              O RAZREDBENOM ISPITU

                                  u ak.______/______.godini

 

Pristupnik______________________ JMBG_____________

               (ime, ime oca, prezime)

državljanstvo: a) hrvatski državljanin, b) stranac

adresa stanovanja:_____________________________________________

osobna iskaznica broj_________________________ izdana u _______________

polagao-la je razredbeni ispit dana_______________________________________

i pokazao-la sljedeći uspjeh:

 

  Vrjednovanje uspjeha iz srednje škole:

 

A)    Prosječan uspjeh u srednjem obrazovanju:

         I.razred   ______________uspjeh

        II.razred  ______________uspjeh

       III.razred  ______________uspjeh

      IV.razred   ______________uspjeh

      Matura     _______________uspjeh

      Prosječna ocjena __________BODOVA:____________(najviše 8 bodova)

 

B)     Prosječan uspjeh iz bitnih predmeta:

 

                                  Povijest                Hrvatski jezik i književnost          Zemljopis

     I.razred                _________              ___________                            __________

    II.razred                _________              ___________                            __________

   III.razred                _________              ___________                            __________

   IV.razred               _________               ___________                            __________

 Prosječna ocjena      _________               ___________                            __________   

 

    BODOVA:          __________             ____________               ________(najviše 18 bod.)

 

UKUPNO BODOVA (najviše 26 bodova): ______________

 

II. Posebne djelatnosti i uspjeh pristupnika

 

1. Znanje svjetskog jezika                                                              2 boda

2. Znanje(dvije godine učenja) latinskog jezika                             2 boda

3. Završena još jedna srednja škola                                                2 boda

4. Športaš I. i II.kategorije                                                              2 boda

 

                      UKUPNO BODOVA (najviše 8 bodova): _____________

 

III. Provjera znanja

 

a) Poznavanje uzročno-posljedičnih veza u povijesti      (do 12 bodova)________

b) Poznavanje povijesnog prostora i vremena                (do 16 bodova)________

c) Usvojenost osnovnih povijesnih činjenica                  (do 38 bodova)________

 

                         UKUPNO BODOVA (najviše 66 bodova):____________

                          (Prag je 22 boda.)

 

            SVEUKUPNO BODOVA ZA BODOVNU LISTU: ____________

 

Pristupnik je prešao razredbeni prag:  DA   NE

 

 

U Osijeku,__________200..          Predsjednik povjerenstva:__________________________

 

Od 2004./2005. uvedeni je novi način klasifikacijskih ili razredbenih ispita, jedinstven za čitav Filozofski fakultet u Osijeku.

 

-dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku: prof.dr.sc.Ana Pintarić

 

PLAN STUDIJA POVIJESTI

(dvopredmetni studij)

 

  drugi predmetni studij:

-Hrvatski jezik i književnost

-Njemački jezik i književnost

-Engleski jezik i književnost

-Pedagogija

-Knjižničarstvo

-Filozofija

                                       Plan studija POVIJESTI

plan za 2003./2004. i 2004./2005.

 

Predmet / Kolegij  

P

S/V

                                                                                                   (tjedna satnica)

I. godina

Pomoćne povijesne znanosti

2

1

Povijest starog Istoka                                                          

2

1

Povijest stare Europe i hrvatske zemlje u starom vijeku

2

2

Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku

2

1

Uvod u povijesnu znanost

1

-

Latinski jezik

1

1

Povijest hrvatskog pomorstva – izborna nastava

1

1

Hrvatska vojna povijest – izborna nast.

1

1

 II. godina

Hrvatska povijest u razvijenom srednjem vijeku

2

2

Svjetska povijest u srednjem vijeku

2

1

Povijest srednje i jugoistočne Europe u srednjem vijeku

2

2

Rimska pravna povijest – izborna nast.

1

1

III. godina

Hrvatska povijest 19. stoljeća

3

1

Svjetska povijest u novom vijeku, I.dio

2

1

Hrvatska povijest u ranom novom vijeku

2

1

Povijest srednje i jugoistočne Europe u novom vijeku, I.dio

2

1

Povijest Bosne i Heregovine u novom vijeku-  izborna nast.

1

1

 IV. godina

Hrvatska povijest u novom vijeku, II.dio

2

1

Svjetska povijest novog vijeka, II.dio

2

1

Povijest srednje i jugoistočne Europe u novom vijeku, II.dio

2

-

Metodika nastave povijesti

2

2

Povijest  diplomacije s osnovama međunarodnog javnog prava – izborna nast.

1

1

Uz navedene predmete/kolegije Studija povijesti i izbor iz izborne nastave studija Povijesti, studenti imaju predmete / kolegije drugog studija: Hrvatskog j. i k., Pedagogije, Filozofije, Knjižničarstva, Engleskog j. i k., Njemačkog j. i k. i opće predmete/kolegije.

 [Sadržaj]

 

PLAN STUDIJA POVIJESTI S NOSITELJIMA KOLEGIJA / PREDMETA
(2002., 2003./2004., 2004./2005.)

 

PRVA GODINA STUDIJA POVIJEST NOSITELJI KOLEGIJA / PREDMETA
1. Pomoćne povijesne znanosti2-1izv.prof.dr.sc. Ivan Balta
2. Povijest starog Istoka2-1prof.dr.sc. Zef Mirdita
3. Povijest stare Europe i hrvatske zemlje
    u starom vijeku
2-2dr.sc. Jasna Šimić, viši asistent
4. Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku2-1prof.dr.sc. Pavo Živković
doc.dr.sc. Andrija Šuljak
5. Uvod u povijesnu znanost1--doc.dr.sc. Miroslav Akmadža
6. Latinski jezik1-1doc.dr.sc. Stjepan Sršan
 
    IZBORNA NASTVA
    
    Hrvatska povijest pomortva1-1prof.dr.sc. Mithad Kozličić

 

DRUGA GODINA STUDIJA POVIJESTI NOSITELJI KOLEGIJA / PREDMETA
1. Hrvatska povijest u razvijenom srednjem
    vijeku
2-2prof.dr.sc. Pavo Živković

2. Svjetska povijest srednjeg vijeka

2-1prof.dr.sc. Pavo Živković
izv.prof.dr.sc.Miroslav Granić

3. Povijest srednje i jugoistočne Europe
    u srednjem vijeku

2-2prof.dr.sc. Pavo Živković
 
    IZBORNA NASTVA
    
     Rimska pravna povijest1-1doc.dr.Andrija Zdravčević

 

TREĆA GODINA STUDIJA POVIJEST NOSITELJI KOLEGIJA / PREDMETA
1. Hrvatska povijest 19. stoljeća3-1izv.prof.dr.sc. Ivana Balta
2. Svjetska povijest novog vijeka (I.dio) 2-1prof.dr.sc. Stijepo Obad
3. Hrvatska povijest u ranom novom vijeku2-1doc.dr.sc. Stjepan Sršan
4. Povijest srednje i jugoistočne Europe
    u novom vijeku (I. dio)
2-1Izv.prof.dr.sc.Ivan Balta
doc.dr.sc.Miroslav Akmadža
 
    IZBORNA NASTVA
    
    BiH u novom vijeku1-1izv.prof.dr.sc.Azem Kožar

 

ČETVRTA GODINA STUDIJA POVIJEST NOSITELJI KOLEGIJA / PREDMETA
1. Hrvatska povijest u novom vijeku (II. dio)2-1doc.dr.sc. Miroslav Akmadža
2 Svjetska povijest novog vijeka (II. dio)2-1dr.sc. Damir Matanović,asist.
doc.dr.sc.Josip Jurčević

[Sadržaj]

 

PROGRAM STUDIJA POVIJESTI

Okvirni program studija POVIJESTI

opaska: Porogram i literatura se stalno mijenja i nadopunjava novim izdanjima

Pomoćne povijesne znanosti
Povijest Starog Istoka
Povijest stare Europe i hrvatske zemlje u starom vijeku
Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku
Uvod u povijesnu znanost
Latinski jezik

Hrvatska povijest u razvijenom srednjem vijeku
Svjetska povijest u srednjem vijeku

Povijest srednje i jugoistočne Europe u srednjem vijeku

Hrvatska povijest u 19. stoljeću

Svjetska povijest u  novom vijeku (I. dio)

Hrvatska povijest u ranom novom vijeku

Povijest srednje i jugoistočne Europe  novom vijeku (I. dio)

Hrvatska povijest u novom vijeku  (II. dio)

Svjetska povijest u novom vijeku (II.dio)
Povijest srednje i jugoistočne Europe u novom vijeku (II. dio)

Metodika nastave povijesti

Stručno-pedagoška praksa

Rimska pravna povijest
Povijest hrvatskog iseljeništva
Hrvatska vojna povijest u novom vijeku
Povijest diplomacije s osnovama međunarodnog javnog prava
Povijest hrvatskog pomorstva

[Sadržaj]

 

ZAVRŠETAK DODIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJA POVIJESTI

Završetak dodiplomskog studija

Izvod iz Statuta Filozofskog fakulteta Osijek

 

Nastavnim programima dodiplomskih studija propisan je način završetka studija izradbom i obranom diplomskog rada.

Postojećim Pravilnikom o režimu studija Statuta Filozofskog fakulteta Osijek reguliran je način završetka dodiplomskog studija, iskazan od članka 46. do članka 58.

Članak 46.

Dodiplomski studij završava izradbom rada i polaganjem diplomskog ispita.

Članak 47.

Teme diplomskih radova utvrđuje i mentore imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog ustrojbenih jedinica. Diplomski rad po svojoj težini i opsegu mora biti takav da ga student može izraditi najduže za tri mjeseca. Student ima pravo i dužnost izabrati temu za diplomski rad početkom zadnje godine studija, a najkasnije do završetka nastave.

Članak 48.

Na pismenu zamolbu studenta vijeće može odobriti promjene tema za diplomski rad odnosno imenovati drugog mentora.

Članak 49.

Prijavu za diplomski rad, indeks i 3 primjerka diplomskog rada student podnosi studentskoj referadi. Nakon provjere uvjeta za polaganje diplomskog ispita studentska referada dostavlja predmet dekanu na prijedlog predmetnog nastavnika u roku od 8 dana imenuje ispitno povjerenstvo.

Članak 50.

Ispitno povjerenstvo ima tri člana, a mentor studenta ne može biti predsjednik povjerenstva. U pravilu najmanje dva člana ispitnog povjerenstva moraju biti iste grane, a treći član iz istog polja. Ispitno povjerenstvo je dužno ocijeniti diplomski rad najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja te u daljnjem roku od 15 dana zakazati usmeni dio diplomskog ispita i u punom sastavu ispitati studenta.

Članak 51.

Studentska referada najkasnije 5 dana prije dana određenog za diplomski ispit izvješćuje javnost putem oglasne ploče.

Članak 52.

Usmeni dio diplomskog ispita traje najduže dva sata.

Članak 53.

Ispitnp povjerenstvo o diplomskom ispitu vodi zapisnik koji sadrži osobne podatke kandidata, naziv diplomskog rada, pitanja postavljena kandidatu, ocjenu diplomskog rada, usmenog dijela ispita i skupnu ocjenu. Na temelju zapisnika o ispitu unosi se skupna ocjena u prijavnicu. Ispitno povjerenstvo odmah nakon ispita odlučuje da li je kandidat položio i s kojim uspjehom što mu priopćuje predsjednik povjerenstva.

Članak 54.

Ako kandidat ne položi usmeni dio diplomskog ispita, dužan je ponoviti samo taj dio ispita. Usmeni dio diplomskog ispita može se ponoviti samo jedanput. Ispitno povjerenstvo određuje rok ponovnog ispita koji ne može biti kraći od 30 dana.

Članak 55.

Kandidatu koji je položio diplomski ispit Fakultet izdaje diplomu o stečenom stručnom nazivu, koja se ovjerava suhim pečatom fakulteta i potpisom dekana. Diploma nosi broj pod kojim je student upisan u knjigu o izdanim diplomama i datumu kada je položio diplomski ispit. Uz diplomu, fakultet studentu izdaje dopunsku ispravu o studiju.

Članak 56.

Diplomu uručuje dekan na svečanoj promociji. Promocije se moraju održati najmanje dva puta godišnje. Do izdavanja diplome diplomiranim studentima se izdaju potvrdnice najkasnije u roku od tri dana od dana diplomiranja.

Članak 57.

Diploma se izdaje na hrvatskom jeziku. Na zahtjev studenta diploma se može izdati na latinskom ili na jednom od svjetskih jezika.

      Pravo pristupanja obrani diplomskog rada student stječe nakon što je prethodno položio sve propisane ispite te ispunio i sve druge zakonom utvrđene uvjete.

Student dvopredmetnog studija izrađuje diplomski rad iz znanstvenog i obrazovnog područja jednog studija, a diplomski rad može biti i interdisciplinaran.

Teme za diplomski rad iz pojedinih znanstvenih disciplina predlažu predmetni nastavnici nakon konzultacija s kandidatom. Predložene teme odobrava Katedra za povijest.

Nastavnik predmeta iz kojeg je student izabrao temu za diplomski rad je mentor tome studentu. Mentor mora imati znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovnog profesora. Mentor u dogovoru sa studentom određuje opseg, strukturu i metodologiju izrade diplomskog rada i održava potreban broj konzultacija. Nastavnik može biti mentor najviše za pet diplomskih radova u jednom ispitnom roku.

Diplomski rad mora biti napisan strojem 30 redaka na stranici, mora biti broširani ili tvrdi uvez i podatke: na koricama (naziv Fakulteta, ime i prezime studenta, naslov rada) i unutarnjoj strani (studijsku grupu, znanstvenu disciplinu iz koje se piše rad, naslov rada, mjesto i godinu). Pri prijavi obrane diplomskog rada student tri primjerka predaje studentskoj službi Fakulteta a četvrti primjerak donosi na obranu.

Točan datum obrane diplomskog rada određuje i oglašava Katedra za povijest na oglasnoj ploči Katedre za povijest, najmanje 8 dana prije obrane. Student može zbog opravdanih razloga najmanje tri dana prije obrane diplomskog rada zatražiti odgodu. O opravdanosti razloga odlučuje predsjednik nastavničkog povjerenstva i ujedno određuje novi datum obrane diplomskog rada. 

Student u vremenu od najviše 20 minuta izlaže problem diplomskog rada i iznosi zaključke do kojih je došao. Nakon izlaganja sudenta, mentor, predsjednik i članovi povjerenstva postavljaju pitanja u vezi s temom diplomskog rada. Uspjeh studenta na obrani izražava se ocjenama: izvrstan(5), vrlo dobar(4), dobar(3), dovoljan(2) i nedovoljan(1). Ocjenom nedovoljan student nije obranio diplomski rad. Ocjena diplomskog rada unosi se u indeks studenta.

Na osnovi zapisnika Studentska služba unosi podatke o uspjehu u kartoteku Studentske službe i matičnu knjigu diplomiranih studenata i izdaje potvrdnicu (uvjerenje) o diplomiranju, koja važi do izdavanja diplome. Na svečanoj sjednici uručuje se diploma a promociju obavlja dekan fakulteta uz sudjelovanje promotora kojeg imenuje Fakultetsko vijeće.

       Studenti drugih srodnih ili istovrsnih fakulteta mogu prelaziti na Fakultet (po članku 41.) nakon prve godine studija i to na početku akademske godine ili na početku ljetnog semestra ukoliko na Fakultetu ima mjesta, prethodno testiravši zimski semestar. Izuzetno, prijelaz u prvoj godini i to na početku ljetnog semestra može se odobriti sudentu koji mijenja mjesto prebivališta. Pravo prijelaza nemaju apsolventi drugih fakulteta.

Ukoliko se nastavni program na fakultetu s kojeg student prelazi razlikuje od nastavnog programa na Pedagoškom fakultetu u Osijeku student je obvezan položiti diferencijalne ispite i razlike programa ranije položenih ispita koje utvrđuju katedre fakulteta.

Filozofski fakultet Osijek

[Sadržaj]

 

UČITELJSKI STUDIJ S POJAČANIM PREDMETOM POVIJESTI

 

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku                       Visoka učiteljska škola Osijek

                                  (odjeljenja u Osijeku i odjeljenja u Slavonskom Brodu)

 

UČITELJSKI STUDIJ  (S POJAČANIM PREDMETOM POVIJESTI)

 

Nastavni planovi pojačanog predmeta Povijesti:

 

I. godina                                                       (predavanja/seminari/vježbe tjedno)
POMOĆNE POVIJESNE ZNANOSTI
,
2+(1)
(Pomoćne povijesne znanosti, Uvod u povijest, pov.izvori i historiografija)

POVIJEST STAROG VIJEKA
, 2+(1)
(od prapovijesti do VI. stoljeća, Stari Istok, Grčka i Rim)

HRVATSKA POVIJEST U RANOM SREDNJEM VIJEKU
, 2+(1)
(od VII. do XII. stoljeća)

II. godina
HRVATSKA POVIJEST U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU
, 2+(1)
(od XII. do XVI. stoljeća)

SVJETSKA POVIJEST SREDNJEGA VIJEKA
, 1+(1)
(od VI. do XVI. stoljeća)

POVIJEST SREDNJE I JUGOISTOČNE EUROPE U SREDNJEM VIJEKU
, 2+(1) (1+1)
(od VI. do XVI. stoljeća)

III. godina
SVJETSKA POVIJEST NOVOGA VIJEKA
, I.dio, 1+(1)
(od XVI. do IX. stoljeća, ili 1527.-1790. godine)

POVIJEST SREDNJE I JUGOISTOČNE EUROPE U NOVOM VIJEKU
, 2+(1)
(od XVI. do XX. stoljeća, ili 1527.-2000. godine)

HRVATSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU
, 1+(1)
(od XVI. do XIX. stoljeća, ili 1527.-1790. godine)

IV. godina
HRVATSKA POVIJEST U NOVOM VIJEKU
, II.dio, 2+(0) (1+0)
(XIX. i XX. stoljeće, ili 1790.-2000. godine)

SVJETSKA POVIJEST U NOVOM VIJEKU
, II.dio, 1+(0)
(XIX. i XX. stoljeće, ili 1790.-2000. godine)

METODIKA NASTAVE POVIJESTI, 2
+(1) (1+3)
(teorijska i praktična nastava)

Programi IZBORNE NASTAVE za Učiteljski studij iz Povijesti:

-KULTURNA I CIVILIZACIJSKA SREDNJOEUROPSKA DOSTIGNUĆA,1+1

-POVIJEST KROZ IKONOGRAFIJU, SIMBOLIKU IHERALDIKU,1+1

-ISELJENA HRVATSKA – HRVATSKA POVIJEST,1+1

- HRVATSKA VOJNA POVIJEST,1+1

 

Programi izborne nastave povijesti mogu se planirati  u Učiteljskom studiju, na prvoj, drugoj, trećoj ili četvrtoj godini. Programi uvedeni pojačanog predmeta povijesti na Učiteljskom studiju VUŠ-a uvedeni 1998., 1999. i 2000. godine u Osijeku i 1999. i 2000. u Slavonskom Brodu.

Voditelj pojačanog predmeta povijesti na učiteljskom studiju VUŠ-a bio je izv.prof.dr.sc.Ivan Balta.

 

Napomena:

Predavanja ili seminara: 1 sat tjedno (semestralno 15, godišnje 30)

Predavanja ili seminara: 2 sata tjedno (semestralno 30, godišnje 60)              (1)  nema seminara, ali se mogu uvesti

 [Sadržaj]

 

ffos © 2011 | dizajn loga Tvrtko Gregurić